Zastupljenost

Pojava alergijskih reakcija (alergija) se tokom poslednjih nekoliko decenija utrostručila i ima tendenciju daljeg rasta u svim starosnim kategorijama, a naročito u dječijoj populaciji. Uprkos značajnom napretku u oblasti terapije, broj oboljelih se svake godine povećava za 5-10 procenata. Veliki porast bjeleži se u cijelom svetu, a posebno u razvijenim i zemljama u razvoju. Uzroci za to još nisu do kraja razjašnjeni. Međutim, sigurno je da su u oblastima sa višim životnim standardom i dobrom higijenom, i alergije u porastu. Imuni sistem je znatno manje izložen prirodnim neprijateljima, tako da je „zaboravio“ kako da razlikuje opasne od bezopasnih supstanci, pa prekomjerno reaguje na različita, u suštini, neškodljiva jedinjenja.
Sa druge strane, na rizik da se kod neke osobe ispolji alergijska reakcija utiču i genetski faktori. Podaci pokazuju da je preko 40 posto svjetske populacije genetski predisponirano za njihovu pojavu. Ako je jedan roditelj alergičan rizik kod potomaka je između 20 i 40 procenata, dok vjerovatnoća raste na 50 do 80 procenata kada su pogođena oba roditelja.
Prema predviđanjima stručnjaka, polovina evropske populacije će do 2025. godine imati neki oblik, a posebno su zabrinjavajuće prognoze da će do 2050. godine svako drugo dijete biti pogođeno alergijama.
‍

Mehanizam alergijskih reakcija

Supstance koje izazivaju alergijsku reakciju nazivaju se alergeni. Naš imuni sistem zadužen je za zaštitu od tkzv. „opasnih“ supstanci  (virusi, bakterije, gljivice i njihovi produkata, otrovi itd). On nas štiti stvarajući antitijela koji neutrališu ove supstance. Alergijska reakcija predstavlja pretjeranu i nesvrsishodnu reakciju imunog sistema na neki stimulus ili jedinjenje, koja ne bi trebalo da budu štetna. Međutim, u alergijskoj reakciji, antitijela izazivaju burnu reakciju na supstance neškodljive za naš organizam (polen, prašina, metali, ljekovi itd).
Alergijska reakcija razvija se kroz dvije faze. Prva faza je faza senzibilizacije tj. prvi kontakt sa alergenom. U toku prvog kontakta, imuni sistem se tek „upoznaje“ sa alergenom. Ćelije imunog sistema ga obrađuju i shodno tome proizvode “odbranu”. Baš iz tog razloga obično ne dolazi do alergijske reakcije pri prvom kontaktu. Tada dolazi do stvaranja antitijela koja su imunoglobulini klase E (IgE) specifičnih za taj alergen. Nakon faze senzibilizacije imuni sistem je spreman za slijedeći kontakt sa alergenom. Upravo se IgE antitijela (ukupna i specifična za pojedine alergene) određuju iz krvi u cilju postavljanja dijagnoze alergije.
Kada ponovo dođe do kontakta sa istim alergenom, imuni sistem aktivira svoj pripremljeni odgovor i izaziva drugu fazu alergijske reakcije. Prethodno stvoreni IgE, sada povezan sa mastocitima (ćelijama koje imaju ključnu ulogu u upalnim procesima), prepoznaju alergen. Dolazi do oslobađanja citokina i pro-inflamatornih medijatora iz mastocita. Oni signaliziraju ostalim ćelijama imunog sistema da je neophodna odbrana i čime se još više stimuliše imuni odgovor na alergen. Dolazi do prekomjernog oslobađanja histamina koji dovodi do konstrikcije glatke muskulature, samim tim i do suženja disajnih puteva. Sa druge strane uzrokuje vazodilataciju i povećanu propustljivost krvnih sudova, što olakšava nakupljanje tečnosti u tkivima i stvaranje otoka, svraba i crvenila kože. Uzrokuje i povećanu osjetljivosti receptora za bol.
‍

Tipovi i uzročnici alergijskih reakcija

Na osnovu načina na koji se unose u organizam alergeni se dijele na nutritivne (nalaze se u namirnicam kao što su mlijeko,jaja, kikiriki...), inhalatorne (polen, buđ ...) i kontaktne (određene vrste nakita tj. metala, šminka...). Najčešći simptomi alergija na hranu su: crvenilo kože, osip, otok, bolovi u stomaku, mučnina i dijareja. U slučaju ozbiljnih reakcija može doći i do anafilaktičkog šoka. Najčešći simptomi inhalatornih alergija su: svrab i suženje očiju, kijavica, curenje nosa, kašalj i iscrpljenost. U pojedinim slučajevima pojavljuje se i osip po koži, koja može biti suva i pucati. Promjene na koži naročito su karakteristične i za kontaktne alergene.
U najfrekventnije alergijske bolesti spadaju: alergijski rinitis (alergijska kijavica), alergijska bronhijalna astma i atopijski dermatitis, koje se vrlo često javljaju udruženo. Ako se alergija blagovremeno dijagnostikuje i adekvatno liječi, značajno se smanjuje rizik razvoja ozbiljnijih komplikacija.

Postoji više podjela alergija, a najčešće su:

• Alergije na hranu, češće se javljaju kod ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za razvijanje alergijskih reakcija. Osobe sa alergijom na hranu češće boluju od astme i ostalih alergija;
• Alergija na polen, predstavlja sezonsku alergiju i javlja se u periodu cvjetanja različitih biljaka. Naziva se još i polenska kijavica. Obično počinje u martu i može trajati i do kraja oktobra ili novembra, zavisno od klimatskih uslova;
• Alergije na životinjsku dlaku, češće izazivaju respiratorne probleme nego kožne promjene;
• Alergija na ljekove, one koji se mogu kupiti bez recepta kao što su Aspirin ili Brufen, kao i antibiotike među kojima su najčešći penicilin, sulfonamidi, te različiti anestetici. Alergije na ljekove su česte i nepredvidive, simptomi mogu varirati od blagih i bezazlenih do opasnih, teških i intenzivnih;
• Alergije na ubod insekata, kada do toga dođe otrov insekta i ostali toksini dospijevaju u kožu. Normalna je pojava blagog edema, svraba ili bola na mjestu uboda. Međutim, do alergijske reakcije dolazi kada imuni sistem pretjerano i neadekvatno reaguje na toksine dospjle kožu.

‍
Sa proljećem stižu alergije na polen

Alergeni imaju cjelogodišnji ili sezonski karakter, zavisno o kojoj se vrsti radi. Sa prvim toplim danima proljeća počinje cvjetanje drveća i trava, a sa njima i sezona izuzetno rasprostranjenih alergija na polen. Suzenje očiju, curenje nosa i kijanje tipični su simptomi koji počinju mučiti sve koji pate od tkzv polenske kijavice. Ne treba zaboraviti da su simptomi često slični običnoj prehladi i da u igri može biti veliki broj različitih alergena.

‍

Polenska kijavica može se lako zamjenti sa prehladom, a tegobe sa alergijom na namirnice sa poremećajem varenja ili stomačnim virusom. Pogođene osobe bi stoga trebalo da dobro paze kad i gdje se njihovi simptomi pojavljuju. Ako tegobe traju duže, mora se razmotriti mogućnost alergijske reakcije i otkriti uzrok. Kao kod svih oboljenja šanse za izliječenje i izbjegavanje komplikacija su bolje, što se prije postavi tačna dijagnoza i počne sa liječenjem.
‍

Dijagnostika uzročnika alergijske reakcije

Osim što narušavaju kvalitet života alergije mogu imati ozbiljne posledice po naše zdravlje. U preko 50 posto slučajeva neliječene, vode u astmu. Nakon pojave simptoma koji ukazuju na alergijsku reakciju postavljanje dijagnoze podrazumijeva: pregled ljekara specijaliste, kožne testove i testove iz krvi. Određivanjem krvne slike, tj. broja eozinofila kao njenog sastavnog dijela, i ukupnih IgE antitijela može se potvrditi ili isključiti prisustvo alergijskih reakcija.

Određivanjem specifičnih IgE antitijela na pojedine alergene, radi se u cilju otkrivanja koji od njih je uzročnik.  U Laboratoriji MojLab određuju se inhalatorni i nutritivni paneli kojima se mjere specifična IgE antitijela na alergene koji su najzastupljeniji na našem području. Od skora, u susret otvaranju Pedijatrijske službe Poliklinike MojLab, dostupan je i tkzv. pedijatrijski panel koji podrazumijeva testiranje osjetljivosti na 30 inhalatornih i nutritivnih alergena iz krvi dobijene ubodom u vrh jagodice prsta. Ovaj panel obuhvata alergene koji najčećšće uzrokuju reakcije u tom uzrastu.

Najnoviji korak u dijagnostici je inovativna biočip tehnologija koja je u kombinaciji sa otkrićima u oblasti molekularne alergologije, rezultirala je najnaprednijim dijagnostičkim testom – ISAC, za istovremeno mjerenje specifičnih IgE antitijela na različite alergene u okviru jednog izvora (npr više alergena u okviru jedne trave ili namirnice). Pomoću ISAC dostupnog u MojLab-u moguće je iden¬tifikovati 112 glavnih uzročnika alergija. Ovaj test zahtijeva malu količinu krvi (iz prsta), i pogodan je za dječiji uzrast i adultne pacijente kod kojih potraga za alergenima uzročnicima liči na traženje igle u plastu sijena. Preporučuje se multisenzibilisanim pacijenatima, kod sumnje na teške alergijske reakcije na nutritivne alergene i u cilju identifikacije specifičnih IgE antitijela kod onih sa nezadovoljavajućim odgovorm na terapiju.

Identifikacija alergena daje mogućnot pristupanja specifičnoj imunoterapiji koja tretira uzroke alergije, ublažava simptome, podiže kvalitet života i može spriječiti nastanak bronhijalne astme. Šanse za uspjeh su utoliko veće u koliko se prije počne sa terapi¬jom, dok su disajni putevi još uvijek manje pogođeni. U Poliklinici MojLab ordinira tim pulmologa koji uspješno pomažu pacijentima u borbi sa alergijama.
‍

Inhalatorni panel 20

1. Polen breze
2. Polen jove
3. Polen lješnika (lijeske)
4. Polen hrasta
5. Polen mačijeg repa
6. Polen raži
7. Polen divljeg pelina
8. Polen bokvice
9. Grinje – D. Pteronyssinus
10. Grinje – D. Farinae
11. Epitel psa
12. Epitel mačke
13. Epitel konja
14. Epitel zamorčeta
15. Epitel hrčka
16. Epitel zeca
17. Plijesan – Aspergillus fumigatus
18. Pljesan – Penicillium notatum
19. Plijesan – Cladosporium herbarum
20. Buđ – Alternaria alternata

Inhalatorni panel 30:

1. Polen čempresa
2. Polen lješnika (ljeske)
3. Polen jasena
4. Polen hrasta
5. Polen masline
6. Polen jove
7. Polen raži
8. Polen ovsa
9. Polen livadarke
10. Polen mačijeg repa
11. Polen pšenice
12. Polen ježevice
13. Polen zubače
14. Polen bokvice
15. Polen lobode
16. Polen vrijeska
17. Polen ambrozije
18. Polen divljeg pelina
19. Epitel psa
20. Epitel mačke
21. Epitel konja
22. Buđ – Alternaria alternata
23. Plijesan – Aspergillus fumigatus
24. Kandida – Candida albicans
25. Grinje – Blomia tropicalis
26. Grinje kućne prašine – D. Pteronyssinus
27. Grinje kućne prašine – D. Farinae
28. Lateks
29. Bubašvaba
30. CCD

Nutritivni panel 20

1. Lješnik
2. Kikiriki
3. Orah
4. Badem
5. Mlijeko
6. Bjelance jajeta
7. Žumance jajeta
8. Kazein
9. Krompir
10. Celer
11. Šargarepa
12. Paradajz
13. Bakalar
14. Škampi
15. Breskva
16. Jabuka
17. Soja
18. Pšenično brašno
19. Susam
20. Ražano brašno

‍

Nutritivni panel 30

1. Paradajz
2. Avokado
3. Banana
4. Citrusno voće
5. Kivi
6. Kikiriki
7. Lješnik
8. Grašak
9. Soja
10. Celer
11. Govedina/Jnetina
12. Piletina
13. Svinjetina
14. Školjke
15. Škampi
16. Kraba
17. Tunjevina
18. Bakalar
19. Bijeli luk
20. Crni luk
21. Pekarski kvasac
22. Susam
23. Pirinač
24. Kukuruz
25. Pšenično brašno
26. α-Laktalbumin
27. β-Laktoglobulin
28. Kazein
29. Bjelance jajeta
30. CCD

Pedijatrijski panel 30

1. Mješavina 6 trava
2. Breza
3. Divlji pelin
4. Grinje kućne prašine - D.pteronyssinus
5. Grinje kućne prašine - D.farinae
6. Epitel psa
7. Epitel mačke
8. Epitel konja
9. Plijesan - Cladosporium herbarum
10. Buđ - Alternaria alternata
11. Plijesan - Aspergillus fumigatus
12. Bjelance jajeta
13. Žumance jajeta
14. Kravlje mlijeko
15. α-Laktalbumin
16. β-Laktoglobulin
17. Kazein
18. Goveđi serum albumin
19. Bakalar
20. Mješavina brašna
21. Pirinač
22. Soja
23. Kikiriki
24. Lješnik
25. Šargarepa
26. Krompir
27. Jabuka
28. Kakao (čokolada)
29. Piletina
30. CCD